|
Državno natjecanje iz filozofije školske godine 2010.-2011.
Tema: Filozofija prirode i Ruđer Bošković
Literatura za Državno natjecanje iz filozofije u Boškovićevoj godini
1. Literatura za školsko natjecanje 3. veljače 2011.:
Neprekidnina i beskonačnina
1.1. Aristotel o beskonačnini
Aristotel, Fizika (Zagreb: Liber, 1987), III. 4-8, pp. 65-80.
Može se koristiti i koje kasnije izdanje, jer je u svima njima objavljen isti
prijevod Tomislava Ladana.
1.2. Aristotel o neprekidnini
Aristotel, Fizika (Zagreb: Liber, 1987), V. 3-4, pp. 135-140; VI. 1, pp. 147-
149.
1.3. Leibniz o načelu neprekinutosti
Gottfried Wilhelm Leibniz, "O načelu kontinuiteta" [1687], u: Leibniz,
Izabrani filozofski spisi (Zagreb: Naprijed, 1980), pp. 18-25.
1.4. Bošković protiv postojanja aktualne beskonačnine u protežnosti
[Rogerius Josephus Boscovich], De natura et usu infinitorum et infinite
parvorum [O naravi i uporabi beskonačnih i beskonačno malih kolikoća]
(Romae: Komarek, 1741), pp. 6-7, n. 11, fig. 3.
S latinskoga preveo Ivica Martinović.
1.5. Boškovićevi dokazi za zakon neprekinutosti
Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije (Zagreb: Liber, 1974), pp.
13-28, nn. 30-63, figg. 3-9.
Napomena:
Obvezna literatura ima 50 stranica. Pet se pitanja odnosi na obveznu literaturu,
a drugih pet na povijest filozofije od njezinih početaka do uključivo helenizma.
2. Literatura za međužupanijsko natjecanje 3. ožujka 2011.:
Prostor i vrijeme
2.1. Newton o prostoru i vremenu
"Scholium", u: Isaac Newton, Philosophiae naturalis principia mathematica
[1687], the third edition (1726) with variant readings, assembled and edited
by Alexandre Koyré and I. Bernard Cohen with the assistance of Anne
Whitman (Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, 1972),
pp. 6-12.
S latinskoga preveo Ivica Martinović. Prijevod u izradi.
2.2. Bošković o prostoru i vremenu
"Dopune", u: Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije (Zagreb:
Liber, 1974), pp. 264-276.
2.3. Kant o prostoru i vremenu
"Transcendentalna estetika", u: Immanuel Kant, Kritika čistoga uma
(Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1984), pp. 33-43.
2.4. Einstein o prostoru i vremenu
Albert Einstein, Moja teorija (Zagreb: Izvori, 2000), pp. 24-40, §§. 3-10.
2.5. Hawking o prostoru i vremenu
"Prostor i vrijeme", u: Stephen W. Hawking, Kratka povijest vremena
(Zagreb: Izvori, 1996), pp. 27-47.
Napomena: Obvezna literatura ima 69 stranica. Pet se pitanja odnosi na
obveznu literaturu, a drugih pet na povijest filozofije do uključivo Kanta.
3. Literatura za državno natjecanje 27.-29. ožujka 2011.:
Tvar i sila
3.1. Newton o česticama i silama u prirodi te o napretku u filozofiji prirode
"Quest. 31.", u: Isaac Newton, Opticks, based on the fourth edition London,
1730 (New York: Dover, 1952), pp. 375-406, na pp. 375-376, 388-390, 394,
400-405.
S engleskoga preveo Ivica Martinović.
3.2. Bošković o točkama tvari i zakonu sila
Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije (Zagreb: Liber, 1974), pp.
1-8, nn. 1-16, figg. 1-2.
3.3. Prigovori Boškovićevim točkama tvari
Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije (Zagreb: Liber, 1974), pp.
59-76, nn. 131-165.
3.4. Kantovih osam poučaka dinamike
"Metafizička polazna načela dinamike", u: Immanuel Kant, Metafizička
polazna načela prirodne znanosti (Sarajevo: Veselin Masleša, 1990), pp. 40-
69.
3.5. Hawking o ujedinjenju fizike
"Ujedinjenje fizike", u: Stephen W. Hawking, Kratka povijest vremena: od
velikog praska do crnih jama (Zagreb: Izvori, 1996), pp. 167-181.
3.6. Barrow o Boškoviću i teoriji svega
"Roger Boscovich", u: John D. Barrow, New theories of everything: the
quest for ultimate explanation (Oxford: Oxford University Press, 2007), pp.
19-21.
S engleskoga preveo Ivica Martinović.
3.7. Lederman o Boškovićevim točkama tvari
"Dalmatinski prorok", u: Leon Lederman i Dick Teresi, Božja čestica
(Zagreb: Izvori, 2000), pp. 134-135.
Napomena: Obvezna literatura ima 83 stranice. Pet se pitanja odnosi na
obveznu literaturu, a drugih pet na povijest filozofije do uključivo Husserla.
Bilješka o Boškovićevim imenima
U izradi
Temu koncipirao i tekstove odabrao prof. dr. Ivica Martinović
Zagreb, 15. studenoga 2010.
|